2016-10-05 14:20:52
Obilježavanje Međunarodnog dana zaštite životinjaU tjednu obilježavanja Međunarodnog dana zaštite životinja u školi provodimo različite aktivnosti s ciljem senzibilizacije učenika prema različitim životinjskim vrstama. Nositeljica aktivnosti je učiteljica Tina Cvitković.
Po učionicama su zablistali plakati o životinjama, a članovi skupine Mladi knjižničari bibliofili na računalima su rješavali kviz o životinjama. Tako smo se svi skupa čudili kad smo otkrili kalifornijsku stonogu koja je sa svojih 600 nogu toliko nogata da to uopće ne možemo ni zamisliti. Zadivila nas je i brzina sivog sokola koji u naletu na plijen može razviti nevjerojatnu brzinu od 350 km/h. U knjižnici je posebno veselo kad učenice 4.b listaju časopise i posterima životinja ukrašavaju zidove, pretražuju enciklopedije i izrađuju kratke prezentacije.
Sa stranice Državnog zavoda za zaštitu prirode:
Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se svake godine 4. listopada s naglaskom na jedinstven odnos ljudi i životinja i važnost životinja u našem životu.
Prvi je put taj dan obilježen 1931. tijekom konvencije ekologa u Firenci kako bi se upozorilo na ugrožene životinje, a prerastao je u događaj posvećen svim životinjama. Udruge za zaštitu životinja diljem svijeta obilježavaju taj dan kako bi upozorile ljude na probleme životinja te ih potaknule na razmišljanje o svojem odnosu prema njima.
Po podacima svjetskih organizacija, svaki dan izumre od 50 do 150 vrsta, a najistaknutije od onih koje se nalaze pred izumiranjem su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Životinje uglavnom ugrožava čovjek. U svijetu je poznato oko 1,9 milijuna vrsta živih bića, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema. U Hrvatskoj je danas poznato oko 38.000 vrsta, a pretpostavlja se da je taj broj znatno veći, od 50.000 do više od 100.000. Primjerice, u posljednjih nekoliko godina opisano je 198 novih svojti kopnenih beskralješnjaka, 146 slatkovodnih i 20 svojti morskih beskralješnjaka. Otkrivene su i tri za znanost potpuno nove vrste slatkovodnih riba. To pokazuje da je stvarna biološka raznolikost u Hrvatskoj mnogo veća nego što pokazuju službeni podaci.
|