Na terensku nastavu u Ščitarjevo i Zagreb krenuli smo 29. listopada 2025. godine. Putovao je 5. a, 5. b i 6. a razred uz pratnju svojih učiteljica Romine Gorički Mihaljinec, Monike Grabušić i Martine Debeljak te pomoćnica u nastavi Elizabeth Teruuchi, Marije Šoštar Glavač i Snježane Posavec.
Autobus nas je dočekao pred školom te smo krenuli prema Ščitarjevu. U Buzinu pridružila nam se i naša voditeljica puta od strane agencije. Vozeći se, gospođa Lucia učenike je animirala zanimljivostima o starim Rimljanima pripremajući ih tako za posjet Arheološkome parku „Andautonija“. Kako smo se približavali Ščitarjevu, iznad nas su letjeli avioni te su učenici sa zanimanjem slušali o trima aerodromima u našoj blizini. Stigavši u Ščitarjevo, dočekale su nas vodičice kroz park. Podijelili smo se u dvije grupe. Peti su razredi prvo sudjelovali u radionicama, a šesti razgledali muzej i samo arheološko nalazište. Učenici su tako mogli odigrati igre koje su igrali stari Rimljani (mlin, tris, bacanje kugle i sl.), napraviti bulu – ogrlicu koju su stari Rimljani izrađivali djeci po rođenju, iz pijeska iskopavati dijelove razbijene vaze te ju posebnim načinom ponovno lijepiti, pisati stilusom – posebnim alatom za pisanje itd. U muzeju su pažljivo slušali o mirisima u starome Rimu te su naučili da su i Rimljani imali svoje začine poput naše Vegete (bio je to garun koji su spravljali od ribljih iznutrica i začina), a oni hrabriji mogli su ga i pomirisati što ih je posebno nasmijalo. Naravno, bilo je tu i njima poznatih mirisa poput bosiljka i cimeta. Učenici su saznali više i o tadašnjem načinu odijevanja, pisanja pod svjetlom uljanice svjetiljke, nošenju kožnih vojničkih cipela te o bravama koje su tada koristili. Razgledali su park i vidjeli stari bunar, ostatke termi, groblja te velike peći koja je mogla zagrijati tadašnje prostorije. Puni dojmova krenuli smo prema centru Zagreba. Prošetali smo Zrinjevcem do Trga bana Josipa Jelačića gdje nam je vodičica ispričala najvažnije činjenice o banu i Manduševcu. U samome Muzeju zaboravljenih priča također smo bili podijeljeni u dvije grupe. Petaši su prvi razgledali muzej koji se sastoji od nekoliko prostorija posvećenih starim, zaboravljenim pričama i legendama. U prvoj prostoriji vodič kroz muzej ispričao nam je o vjerovanjima starih Slavena, o bogu Pravu, Perunu, Velesu, božici Mokoš i njihovim moćima. U drugoj prostoriji saznali su više o samome autoru Zdenku Bašiću čije su priče potaknule nastanak ovoga muzeja. U sobi o „coprnicama“ učenici su čuli kako su stari ljudi žene čija im se mišljenja nisu sviđala često proglašavali vješticama te ih tada dali spaliti na lomači. U sljedećim su prostorijama učenici saznali više o mitskim bićima kojima su nekad roditelji plašili svoju djecu i pokušavali ih naučiti dobrome ponašanju. Učenici su uživali otvarajući vratašca iza kojih su se skrivali ti likovi i kojekakve figure. Posebno im je zanimljiv bio krevet u sobi posvećenoj morskim legendama i bićima. Vodič im je ispričao i legendu o Crnoj kraljici i Medvedgradu, a mogli su pročitati i brojne zapise priča iz raznih mjesta u Republici Hrvatskoj. Najsmješnije im je bilo kada su u sobi posvećenoj vampirima i povikali od straha kad im se javio vampir (snimljeni zvučni zapis). Sve su pojedinosti i fotografirali te su kazali kako im je ovakav muzej jako zanimljiv. Dok je jedna grupa učenika bila u muzeju, druga je grupa prošetala Ilicom do uspinjače gdje im je vodičica objasnila za što služi, koliko dugo traje vožnja te da je trenutno u renovaciji jer će odsad voziti na struju. Koji su htjeli, počastili su se sladoledom ili kolačem u najstarijoj zagrebačkoj slastičarnici Vincek. Nakon što su obje grupe razgledale muzej, krenuli smo autobusu i Stubičkim Toplicama.
Terenska je nastava protekla odlično i prema planu i programu. Učenici su se izvrsno vladali, pozorno su slušali sva predavanja i sve vodiče. Jako im se svidio Muzej zaboravljenih priča jer dotad nisu znali za sve te stare priče i mitološka bića, ali i posjet Andautoniji u kojoj su vidjeli kako su živjeli stari Rimljani.
Tekst: Romina Gorički Mihaljinec
