Hrvatski pedagoško-književni zbor, Ogranak Krapinsko-zagorske županije „Zajedno vrtići i škole“, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Agencijom za odgoj i obrazovanje te Krapinsko-zagorskom županijom organizirao je IV. međunarodni stručno-znanstveni skup „Umjetna inteligencija i mentalno zdravlje“.
Skup, namijenjen odgojiteljima, učiteljima razredne nastave, stručnim suradnicima, ravnateljima vrtića i osnovnih škola te predstavnicima osnivača odgojno-obrazovnih ustanova, održan je 30. i 31. ožujka 2026. godine u Hotelu Matija Gubec u Stubičkim Toplicama. Okupio je više od 240 hrvatskih i inozemnih sudionika.
Prilikom otvorenja skupa sudionicima su se obratili ravnateljica škole Brigitte Gmaz, ujedno predsjednica Ogranka Hrvatskog pedagoško-književnog zbora Krapinsko-zagorske županije, načelnik Stubičkih Toplica Josip Beljak, predsjednica Hrvatskog pedagoško-književnog zbora Ljiljana Klinger, viša savjetnica za ravnatelje u osnovnim školama iz Agencije za odgoj i obrazovanje Vlatka Kovač te načelnik Sektora za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje Igor Rukljač te zamjenica župana za društvene djelatnosti Jasna Petek. Glazbenu točku izvela je djevojčica Klara Šimag.
Skup je donio bogat dvodnevni raspored predavanja, panela i primjera dobre prakse posvećenih odnosu umjetne inteligencije, odgoja i obrazovanja te mentalnog zdravlja.
Plenarna predavanja:
- Kako umjetna inteligencija mijenja obrazovanje, navike učenja i mentalno zdravlje, izv.prof.dr.sc. Marko Horvat, Zavod za primijenjeno računarstvo Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva
- Pritisci na učitelje, profesionalni stres i otpornost ;izv.prof.dr.sc. Nevenka Maras; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Odgojitelji i učitelji u zaštiti mentalnog zdravlja djece i mladih; Ivana Garašić,spec.clin.psych., EmotiCor /Ježeva kućica
- AI i mentalno zdravlje; izv.prof.dr.sc. Predrag Pale, Sveučilište u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva
- AI kao Analogna Igra u moderno doba: važnost neposrednog iskustvenog učenja; Duško Ilijević- Striček Duško waldorfski odgojitelj
- Mentalno zdravlje djece; Celeste Marques, voditeljica odjela predškolskog obrazovanja, Agrupamento Escolas de Estarreja, Portugal
- Promicanje mentalnog zdravlja u odgojno-obrazovnom okruženju; Stanislava Stantić Prćić, ravnateljica OŠ „Matija Gubec“ Donji Tavankut, Srbija
- Umjetna inteligencija i mentalno zdravlje djece: što učitelji i odgojitelji trebaju znati?“, Nikolina Kudelić, mag.praesc.educ., Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Kroz 47 primjera dobre prakse svi vrtići i škole imali su priliku predstaviti svoje vrijedne aktivnosti i projekte. Posebno smo ponosni na primjere dobre prakse naših učitelja i stručnih suradnika – Dubravke Coha Seničić (Opušteni učitelj, sretna djeca: Savladaj stres jednostavnim vježbama), Natalije Stambolija (Umjetna inteligencija u službi učitelja: Pametni alati za lakšu i učinkovitiju nastavu), Martine Drempetić (Projektni svijet u digitalnoj slikovnici), Lee Horvat (Kako izvannastavne aktivnosti oživljavaju u praksi) i Tina Krznara (Sazdani smo od istih priča: književnost, biblioterapija i mentalna dobrobit mladih).
U panelu na temu mentalnog zdravlja djece, pod vođenjem Helene Knezić, sudjelovale su psihologinje Ivana Garašić i Maja Vdović, profesori Nevenka Maras i Marko Horvat te inženjer Domagoj Boroš.
Zaključci skupa istaknuli su da je umjetna inteligencija jedan u nizu alata kojima se suvremeni čovjek služi te zahtijeva odgovorno, promišljeno i kritičko korištenje.
Kod djece i mladih umjetna inteligencija može imati i pozitivne i negativne učinke. Ako se koristi nekritički i bez nadzora, može pridonijeti narušavanju mentalnog zdravlja, stvaranju ovisnosti, smanjenju socijalnih interakcija i gubitku samostalnosti u razmišljanju. Upravo zato nužan je oprez. Uloga odgojitelja, učitelja i roditelja pritom je ključna. Zadaća je usmjeravati djecu prema odgovornom korištenju tehnologije, razvijati kritičko mišljenje i poticati ravnotežu između digitalnog i stvarnog svijeta. Nužno je osvijestiti ograničenja umjetne inteligencije.
Umjetna inteligencija ne donosi odluke – donose ih ljudi. Upravo zato odgovornost ostaje na nama: kako ćemo taj alat koristiti, u kojoj mjeri i s kojim ciljem. Samo svjesnim i uravnoteženim pristupom možemo osigurati da tehnologija bude podrška razvoju, a ne prijetnja mentalnom zdravlju djece i mladih.
ZVIS se još jednom potvrdio kao važna i vrijedna inicijativa umrežavanja te susreta razmjene znanja i iskustava, s ciljem kontinuiranog unapređenja sustava odgoja i obrazovanja.
Tekst: Blanka Doko
Fotografije: Rikard Jadan
